Na svakog zadovoljnog zaposlenika dolaze čak četiri nezadovoljna. Istražili smo gdje leži pravi problem!

Uredski hodnici postaju sve tiši. Entuzijazam zaposlenika polako blijedi, zbog čega posao odrađuju bez inovativnih rješenja. Poput broda koji tone, jedan po jedan, bez objašnjenja, napuštaju svoja mjesta. Motivacija i zadovoljstvo već su odavno nestali, a pravog krivca teško je pronaći. Možda se iza svega krije jedan krivac – loš šef, uprava, uvjeti rada, pogrešna industrija – ili pak loša komunikacija, guranje problema pod tepih i nezanimljivi zadaci. Tko će ga znati?

Iako ovo nije slika svake kompanije, neminovno je da smo se svi barem jednom u svom radnom vijeku našli u situaciji u kojoj smo pomislili da živimo ovaj najcrnji scenarij. Da poslovna statistika u Hrvatskoj nije sjajna, potvrđuje i istraživanje Alma Career Croatia, prema kojem čak 78 % zaposlenika spada u kategoriju kritičara – ljudi koji negativno govore o svom poslodavcu među prijateljima i obitelji.

Ako bismo se ipak okrenuli optimističnijoj slici, vidjeli bismo da tek 8 % zaposlenika u Hrvatskoj spada među promotore svoje kompanije – iznimno nizak postotak. Što se događa u hrvatskim kompanijama? Gdje nestaje zadovoljstvo zaposlenika i zašto, kada znamo da angažirani zaposlenici kompaniji mogu donijeti čak 21 % veću profitabilnost?

Unatoč ovim podacima, mnoge organizacije i dalje ne pridaju dovoljno pažnje zadovoljstvu svojih zaposlenika. Vrijeme je da istražimo gdje nestaje sreća zaposlenika i kako je vratiti.

Dugogodišnja istraživanja provedena pomoću Pulsera, jednog od najpouzdanijih alata za praćenje zadovoljstva zaposlenika, pokazuju jasne trendove. Uz prosječnu popunjenost anketa od 82 % kada ih provodi neutralna treća strana, zaposlenici iskreno izražavaju svoje mišljenje, pružajući ključne uvide u probleme unutar organizacija. Ovi podaci jasno ukazuju na probleme koje ne smijemo ignorirati.

Istraživanje provedeno na više od 60.000 ispitanika o zadovoljstvu plaćom pokazalo je da 41 % njih ostaje neutralno – nisu ni zadovoljni ni nezadovoljni. To znači da upravo za ovu skupinu presudnu ulogu imaju drugi faktori, poput organizacije rada, odnosa s nadređenima i mogućnosti napredovanja. Ako se ti aspekti zanemare, nezadovoljstvo raste.

Jedan od najčešćih razloga nezadovoljstva zaposlenika jest loša organizacija rada. Ova je kategorija godinama među najniže ocijenjenima, iako su sami zaposlenici najbolji izvor rješenja. Kada ih se aktivno uključi u procese poboljšanja, tvrtke bilježe 17 % veću produktivnost. Dodatno, zaposlenici u kompanijama koje temelje akcijske planove na pouzdanim anketama ostvaruju bolje rezultate i osjećaju veću pripadnost organizaciji.

IT sektor se ističe kao industrija s najvećim brojem zadovoljnih zaposlenika. Fleksibilnost, otvorena komunikacija i mogućnosti napredovanja ključni su faktori koji doprinose visokom stupnju angažmana. Također, tvrtke koje osvajaju nagradu Najbolji poslodavac bilježe 58 % rast prihoda i privlače veći broj kandidata na natječaje za posao.

Osjećaj pravednosti među zaposlenicima ključan je za njihovu motivaciju i angažman. No, tvrdnja "Svi zaposlenici imaju isti tretman" svake godine dobiva loše ocjene, što ukazuje na postojanje nejednakosti unutar organizacija. Ako zaposlenici osjećaju da nisu jednako vrednovani, njihova motivacija opada, što dovodi do veće fluktuacije i smanjenja produktivnosti. Zamjena zaposlenika može koštati čak 20 % njihove godišnje plaće, što dodatno potvrđuje važnost ulaganja u zadovoljstvo zaposlenika.

Sreća zaposlenika nije neuhvatljiv ideal – ona je rezultat sustavnog pristupa, otvorene komunikacije i spremnosti poslodavaca da slušaju svoje ljude. Istraga je završena, dokazi su jasni – sada je na poslodavcima da poduzmu konkretne korake i vrate zadovoljstvo u svoje radne sredine.