Je li globalna mobilnost talenata pravo rješenje za sve krhkije tržište rada?

Realnost tržišta rada: poslodavci ne mogu popuniti radna mjesta. Na tržištu rada diljem svijeta sve je više natječaja za posao, a nezaposlenost je sve niža. Zbog negativnih demografskih trendova radne snage sve je manje.  

Čini se kako je globalna mobilnost postala ključan mehanizam za premošćivanje gorućeg ekonomskog problema – nedostatka radne snage. No, koliko su radnici spremni na preseljenje zbog posla? Koje zemlje i poslodavce preferiraju i zašto? Odgovore na ta pitanja, pružilo je novo istraživanje “Decoding Global Talent 2024”, koje je nastalo u suradnji The Stepstone Group, Boston Consulting Group i The Network, čiji je član i Alma Career Croatia. U istraživanju je sudjelovalo 150.000 ljudi iz 188 zemalja svijeta. 

Glavni rezultati istraživanja: 

Unatoč globalnim izazovima, želja za preseljenjem i radom u inozemstvu izražena je kod većine zaposlenika. Preciznije rečeno, svaki četvrti (23 %) ispitanik aktivno traži poslove u drugim zemljama. Kada bi taj podatak stavili u perspektivu broja radno sposobnog stanovništva na globalnoj razini, kojeg je prema podacima Svjetske banke sada 3,5 milijardi, došli bi do zaključka da je 800 milijuna ljudi spremno na preseljenje zbog bolje poslovne prilike. Taj trend posebno je vidljiv kod mlađe populacije, točnije kod zaposlenika koji su u svojim dvadesetima i tridesetima. U toj dobnoj skupini čak 32 % njih aktivno traži posao u inozemstvu.

Osim njih, aktivni tražitelji posla van granica svoje matične zemlje su i osobe na visokim pozicijama (30 %). Za razliku od onih koji aktivno traže posao u inozemstvu, 63 % ispitanika zainteresirano je i otvoreno prema opciji preseljenja zbog bolje poslovne prilike. U usporedbi s prijašnjim istraživanjima Decoding Global Talent, u ovom, novom, četvrtom izdanju vidljiv je blagi rast od 2 % kada je u pitanju traženje posla u inozemstvu. 

Slične rezultate pokazalo je i istraživanje koje je provela Alma Career, prema kojem u Hrvatskoj o preseljenju ozbiljno razmišlja svaki peti građanin (21 %), dok je 15 % neodlučnih. Na preseljenje u Hrvatskoj, spremniji su ispitanici viših platnih razreda. Svaki četvrti ispitanik koji trenutno ima plaću u gornjih 10 % spreman je na preseljenje, dok je takvih svega 18 % među onima s najnižih 10 % primanja. 

Titulu najatraktivnije destinacije globalnih talenata ove godine odnijela je Australija. Ova otočna zemlja nakon pandemije korona virusa započela je s implementacijom nove strategije razvoja tržišta rada, povećanja broja novih radnih mjesta i privlačenja talenata iz cijelog svijeta. Njihova nova politika u 2023. godini dovela je do godišnjeg rasta neto migracije od pola milijuna ljudi u odnosu na 2022. godinu. 

Drugo mjesto na listi najpoželjnijih zemalja pripalo je SAD-u. Slijede ju Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka. 

Razloge zbog kojih bi se pojedinci preselili u određene zemlje istraživači su razvrstali u eksterne interne faktore. Eksterni faktori uključuju samu gospodarsku sliku zemlje kao i ostale „benefite“ koje zemlja pruža pojedincima, dok interni uključuju osobne preference pojedinca.

Pogledamo li ukupne rezultate istraživanja vidjet ćemo da 65 % ispitanika kao glavni faktor navodi atraktivnu poslovnu priliku, odnosno atraktivno radno mjesto. Osim boljih poslovnih prilika, ispitanici u obzir najviše uzimaju jezik zemlje, zbog čega su se zemlje engleskog i njemačkog govornog područja našle na vodećim pozicijama. 

Veliko pitanje ostaje - koje korake poslodavci i vlade mogu poduzeti kako bi iskoristili globalnu mobilnost i pretvorili mobilnost talenta u potencijalno rješenje vlastitog nedostatka radne snage? 

Prema rezultatima istraživanja, vidljivo je da većina ispitanika želi konkretne, kvalitetne i konkurentne ponude prije preseljenja te potporu poslodavca u cijelom tom procesu.  

Kao zaključak, istraživači navode da od globalne mobilnosti talenata sve zemlje svijeta mogu imati veliku korist, ako s njom dobro upravljaju. Prema njihovom mišljenju, otvaranje globalnog tržišta talenata velika je prilika za ekonomski rast, razvoj profesionalaca, usavršavanje vještina i razmjenu znanja.