Na tragu poznate krilatice 's kim si takav si',većina radnika u Hrvatskoj se u privatno vrijeme druži s ljudima čije karijere se nalaze na sličnom stupnju razvoja kao njihove, pokazalo je to istraživanje koje je provela Alma Career Croatia putem servisa MojaPlaća.
Naime, svaka druga osoba (52%) unutar 3.000 ispitanika ističe kako njihovi bliski prijatelji, u pravilu, unutar poslovnog 'hranidbenog lanca' zauzimaju poziciju sličnu onoj koju sami imaju.
Manji dio ljudi navodi kako se većina njihovih prijatelja nalazi na višim (12%), odnosno nižim (13%) pozicijama od od one koju samu imaju u tvrtki u kojoj rade. Zanimljivo je kako svaki četvrti ispitanik (23%) nije siguran kako njihovi prijatelji 'kotiraju' u kontekstu poslovne hijerarhije.
Na pitanje pričaju li otvoreno o plaći koju primaju, svaka četvrta osoba(25%)priznaje da s prijateljima o toj temi priča otvoreno i bez susprezanja, navodeći konkretne i precizne iznose, dok 28% ljudi tijekom tih razgovora spominje samo okvirne iznose. S druge strane, petina radnika (21%) izbjegava razgovore s prijateljima o plaći, dok 27% ljudi pretpostavlja koliko njihovi prijatelji zarađuju, ali kako se o toj temi ipak ne razgovara.
O plaći s prijateljima najčešće pričaju oni koji su, hijerarhijski gledano, na sličnim pozicijama kao i njihovi prijatelji, dok razgovore o mjesečnim primanjima u 'širokom luku' izbjegavaju ispitanici koji nisu sigurni koju poziciju i ulogu imaju njihovi prijatelji.
Čak 38% ljudi koji s prijateljima ne pričaju o tome koliko zarađuju, pretpostavlja da njihovi prijatelji zarađuju više od njih, dok svaka četvrta osoba (25%) smatra kako je plaća prijatelja slična njihovoj.
S prijateljima o plaći najčešće razgovaraju ljudi sa srednjom visinom plaća, dok radnici s nižim, ali i višim plaćama u odnosu na prosjek rjeđe to komentiraju s prijateljima. O konkretnim iznosima s prijateljima priča tek 16% ispitanika čija visina primanja ulazi u gornjih 10% (građani s primanjima višim od 1.800 eura neto). Trećina radnika (31%) s primanjima u rasponu od 850 do 1000 eura neto s prijateljima priča o konkretnim iznosima.
Svaki druga osoba (51%) prati situaciju na tržištu rada i pretražuje oglase za slobodna radna mjesta, a 16% ljudi aktivno traži posao i javlja se na oglase. Tek svaki treći ispitanik (33%) uopće ne razmišlja o promjeni posla.
Međutim,naša spremnost na promjenu posla jako ovisi o uvjetima koje imamo na trenutnom poslu. Radnici s visokim plaćama (u gornjih 10%; više od 1.800 eura neto) najmanje su skloni promjeni posla; čak polovica ih uopće ne razmišlja o pronalasku novog poslodavca, dok svega petina (19%) radnika s najnižim primanjima (u donjih 10%; s neto primanjima nižim od 715 eura mjesečno) je sigurno u ostanak na trenutnom poslu.
Naša odluka o promjeni poslodavca djelomično je povezana i s time mijenjaju li naši prijatelji posao. Primjerice, na oglase za posao se najčešće javljaju (25%) oni čiji prijatelji se također prijavljuju na natječaje za slobodna radna mjesta. Ispitanici čiji su prijatelji već promijenili posao unazad godinu dana također se u nešto većoj mjeri javljaju na oglase (21%) ili razmišljaju o promjeni (54%). S druge strane, o novim karijernim izazovima najmanje razmišljaju ljudi čiji prijatelji također ne razmišljaju o promjeni posla.
Nije nikakva novost da su, općenito gledano, radnici u Hrvatskoj nezadovoljni plaćom. Istraživanje je potvrdilo kako su, očekivano, svojim mjesečnim primanjima najnezadovoljniji radnici s najnižim primanjima. Međutim, zanimljivo je to da je naše (ne)zadovoljstvo plaćom povezano s time koliko su naši prijatelji zadovoljni vlastitim poslom.
Drugim riječima, ako su naši bliski prijatelji sretni na trenutnom radnom mjestu veće su šanse da ćemo i mi biti zadovoljni plaćom koju imamo, kakva god ona bila.
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno na više od 3.000 ispitanika, od kojih je 44% žena i 33% muškaraca (23% ljudi nije navelo kojeg su spola; popunjavanje ovog dijela upitnika nije obvezno). Najviše ispitanika, njih 43%, ima između 28 i 41 godina, dok je 34% ispitanika mlađe od 27 godina. Svaki peti ispitanik (22%) ima između 42 i 61 godinu. Gotovo polovica ispitanika (42%) ima srednju stručnu spremu, 35% visoku, dok 20% ispitanika ima višu stručnu spremu.