Došao je trenutak da radno vrijeme od 8 sati, 5 dana u tjednu postane stvar prošlosti?

Petak je, sunčano, toplo, proljetno, a vi…

Ne radite. 

Da, dobro ste pročitali! Ne radite. 

I ne zbog toga jer ste baš ovaj petak odlučili uzeti slobodni dan ili dan godišnjeg odmora, već zbog toga što je uveden četverodnevni radni tjedan. 

I dok čitate ovo, pomislit ćete kako je ovakav scenariji dio neke bajke ili priče koju ste pročitali u stranim medijima, ali zapravo trend je to koji se polako, ali sigurno, širi diljem svijeta i samo je pitanje vremena kada će ovakva praksa postati normalna i kod nas.

Temu četverodnevnog radnog tjedna pod svjetla reflektora vratilo je posljednje istraživanja na ovu temu. Riječ je o šestomjesečnom istraživanju kojeg su provele neprofitne organizacije 4 Day Week Global i 4 Day Week UK Campaign u suradnji s istraživačima sa sveučilišta Cambridge, Oxford te Boston College.

U istraživanju su sudjelovali radnici iz 61 kompanije u Velikoj Britaniji koji su svojim poslodavcima dali obećanje da će u 80% radnog vremena ispuniti 100% svojih zadataka. Na kraju istraživačkog ciklusa gotovo 89% kompanija i dalje je provodilo politiku četverodnevnog radnog tjedna, a najmanje 51% njih je četverodnevni radni tjedan učinilo stalnim. 

Učinci skraćenog radnog vremena bili su “iznimno korisni za zaposlenike i njihove tvrtke”, navodi se u izvješću. Zaposlenici su izjavili da uživaju u boljem fizičkom i mentalnom zdravlju, većoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života i općem zadovoljstvu životom te manjoj iscrpljenosti od posla.

O dobrobitima četverodnevnog radnog tjedna mogli bismo napisati zasebni članak, a koliko je takav model zapravo učinkovit pokazuje i činjenica da sve veći broj kompanija iz Belgije, Portugala, Velike Britanije, Njemačke, Finske, Islanda, Švedske, Finske, Japana, SAD-a, Novog Zelanda i Kanade ovakav način rada uvode u svoje poslovanje. U ovim zemljama poslodavci su na vlastitoj koži osjetili kako četverodnevni radni tjedan može dovesti do veće produktivnosti, zadovoljstva zaposlenika, ali i veće profitabilnosti same kompanije. 

Da bi petodnevni radni tjedan trebao postati dio prošlosti, slažu se i hrvatski građani. Istraživanje koje je proveo portal MojPosao koji je dio Alma Career grupacije, na 1.100 ispitanika pokazalo je kako domaći zaposlenici, po ovom pitanju, ne kaskaju za svojim stranim kolegama.

Kada bi postojala opcija skraćivanja radnog vremena 70% ispitanika, koji sad rade „klasično“ radno vrijeme, odabrala bi rad po principu četiri dana tjedno, po osam sati, dok bi 27% radilo pet dana u tjednu, ali po šest sati dnevno. Zanimljivo je da 2% ljudi ne bi mijenjalo svoje 40-satno radno vrijeme. Ukoliko ne bi postojala mogućnost smanjivanja broja radnih sati u tjednu, većina radnika, njih 59%, zadržala bi uobičajen način rada, no čak 41% zaposlenih bi rado tih 40 sati “ugurali” u četiri radna dana, makar to značilo da dnevno rade i po deset sati. 

Naravno, na drugačije modele rada ne bi pristali pod “svaku cijenu” pa tako tri četvrtine Hrvata (72 %) ne bi pristalo na skraćivanje radnog vremena kada bi ono dolazilo u kombinaciji sa nižom plaćom. S druge strane, svaka četvrta osoba bi pristala na nešto nižu plaću ako bi se radni tjedan skratio na četiri dana ili na 6 sati u danu, tijekom pet radnih dana tjedno.

Skraćenje radnog tjedna i obrazloženje kako bi obavili isti posao u manje vremena svoje uporište ima i u informaciji kako su ispitanici produktivni pet do šest sati u danu (61%). Bez obzira što im je produktivnost u prosjeku tek šest sati dnevno, uz skraćeni radni tjedan ispitanici su sigurni kako bi mogli održati povećanu razinu dnevne produktivnosti kroz duži period.